Za povredu deteta na ljuljašci, klackalici ili nekom drugom neispravnom mobilijaru ubuduće će odgovarati isključivo vlasnici igrališta, što su u Srbiji većinom lokalne samouprave. To znači da će roditelji od opština moći da traže i odštetu u slučaju da njihovi mališani zadobiju prelom tokom igre u parku.
Ovo predviđa novi Pravilnik o bezbednosti dečjih igrališta.


Novi propisi nalažu i da oprema na igralištima mora da bude od prirodnih materijala u kombinaciji s plastikom, a sprave za igru neće smeti da budu više od tri metra.
Pravilnik o bezbednosti dečijih igrališta stupio je na snagu 25. avgusta 2018. godine, a njime se uvode standardi za izgled i bezbednost svakog dečijeg igrališta kako bi se povećala bezbednost dece.
Nakon stupanja na snagu 25. avgusta pravilnik ima odloženu primenu tri meseca, te je njegova primena obavezna od 23. novembra.
Sve po evropskim standardima
Do kraja 2021. godine sva dečja igrališta moraju da imaju opremu po evropskim standardima i po pitanju sprava i podloge. One lokalne samouprave koje ne budu postupile po Pravilniku biće kažnjene, a parkovi zatvoreni.
Prema novom propisu, podloga na igralištima će morati da bude takva da poseduje svojstvo ublažavanja, odnosno amortizacije udara, od prirodnih materijala poput peska, trave, šljunka, malča ili od gume, dok sprave mogu biti više „kreativne“ kako bi razvijale motoriku dece.
Podloga mora da bude takva da dete prilikom pada ne doživi ozbiljniju povredu, da se zapravo mogućnost povrede svede na minimum, jer ih je nemoguće u potpunosti eliminisati.
Pravilnikom je prvi put tačno definisana odgovornost prema svim akterima u odnosu na dečja igrališta.
Nova pravila ne važe samo za buduća igrališta, već podjednako i za ona koja su već izgrađena. Stari dečji parkovi takođe će morati da budu preuređeni po novim standardima i imaće rok od dve do pet godina da se postepeno modernizuju.
Odgovornost za stavljanje u upotrebu bezbednih igrališta je na vlasniku, što je u najvećem broju slučajeva lokalna samouprava koja će i finansirati „prilagođavanje“ postojećih igrališta evropskim standardima.
Кada dođe do oštećenja sprava i drugih elemenata u okviru igrališta troškove popravke snosiće vlasnik, odnosno osiguravajuće kuće, ukoliko vlasnici osiguraju igrališta.


Uklađivanje traje 3 godine
Pravilnik je definisao rok od tri godine da se sva igrališta dovedu u bezbedno stanje, to znači da će nova da se izrađuju u skladu sa standardima i drugim zahtevima iz Pravilnika, a postojeća će za te tri godine morati da se prilagode.
Oprema koja nije ispravna moraće da se ukloni ili popravi, a kazne za kršenje zahteva Pravilnika su zakonom propisane.
Nakon isteka propisanog roka od tri godine, igrališta koja se ne budu dovela u bezbedno stanje biće zabranjena za korišćenje.
Lokalne samouprave i ostali vlasnici dečjih igrališta biće u obavezi da vode evidenciju i da, na zahtev, obaveštavaju Ministarstvo o, npr. kako će i kada vršiti rekonstrukciju postojećih igrališta kako bi što manji broj igrališta po isteku roka bio zatvoren.
Кada je u pitanju nadležnost za nadzor stanja na igralištima, u najvećoj meri je za to zadužena tržišna inspekcija, ali i komunalna koja će raditi u saradnji sa lokalnim samoupravama.
U Pravilniku Republika Srbija implementira najnovije evropske trendove u ovoj oblasti, iskustva susednih zemalja, kao i zemalja članica Evropske unije.