Zašto čitati Murakamija?

Japanski pisac Haruki Murakami, planetarna književna zvezda, svoj veliki uspeh u dobroj meri duguje romanu „Norveška šuma“, zahvaljujući kome je postao miljenik mladih čitalaca i onih koji dolaze iz sveta ljubitelja pop kulture.

Premda je sam roman objavljen još davne 1987. godine, tokom narednih godina i decenija je bio svojevrstan stožer, kamen temeljac uspona ovog autora na globalnoj sceni.

Objašnjenje fenomena Mukarami i njegove prijemčivosti čitaocima sa zapadne hemisfere zasigurno treba tražiti u brojnim referencama na protagoniste i dela angloameričke popularne kulture.

Čak je i sam roman Norveška šuma naslovljen po pesmi čuvenih Bitlsa, koju je napisao Džon Lenon. Radnja ove knjige smeštena je u Tokio kasnih šezdesetih godina 20. veka, u vreme kad su japanski studenti, kao i njihove kolege mnogih drugih nacija u svojim zemljama, protestovali protiv sopstvenih režima.

Popularni japanski autor postavlja okvir ovog i drugih svojih dela u globalno prepoznatljive koordinate, da bi odatle poveo čitaoce u neobičnu literarnu avanturu.

Uz jasan tematski okvir i društveni kontekst, Murakami svoja dela temelji na zdravorazumskom, jednostavnom i prijemčivom pripovedačkom stilu, koji vas tera da prosto „gutate“ stranice i čitate ih u jednom dahu. Ali sve ovo je samo polazna tačka, koja čitaoca diskretno uvlači u piščev čudesni svet suptilne osećajnosti i fantastičnih događaja s one strane svakodnevne realnosti. 

Haruki Murakami
Haruki Murakami

Murakami se često karakteriše od strane kritike i čitalaca kao pisac nadrealizma. Istina, njegova dela (ne sva) su zaista obogaćena elementima nadrealizma, posmatrano iz ugla nas koji pripadamo tzv. zapadnoj civilizaciji.

Međutim, treba imati u vidu da dalekoistočne kulture funkcionišu na potpuno drugačijim temeljima nego naše na zapadu i da oni nemaju u toj meri potrebu da sve stave pod kapu racionalnog, da sve oboje u crno-belo.

No u Norveškoj šumi nema nadrealizma te se ovaj roman – za sve one koji se još uvek nisu upoznali s piscem – može smatrati idealnim za zaljubljivanje u opus Murakamija, ukoliko je prisutna skeptičnost zbog gorenavedenih specifičnosti koje krase njegova dela.

Murakami je počeo sa pisanjem u trideset trećoj godini

Murakami je imao mladost obojenu muzikom, što je kasnije uticalo i na njegovo stvaralaštvo. Počeo je kao zaposlen u prodavnici gramofonskih ploča gde je najverovatnije doživotno zaražen dobrom muzikom, da bi se nešto kasnije oprobao u ulozi vlasnika džez kluba, a vremenom je postao i veliki kolekcionar ploča.

Haruki Murakami je rođen 1949. godine u Kjotu. Ljubav prema pisanoj riječi nasledio je od roditelja, oboje su bili profesori japanske književnosti. Njegov otac je bio i budistički sveštenik. Djetinjstvo je proveo u Kobeu, lučkom gradu u kome su bili stacionirani američki vojnici.

Veliki je poznavalac američke književnosti, preveo je neke od najvećih klasika na japanski jezik.

Njegovi najpoznatiji romani su: ’’Slušaj pesmu vetra’’, ’’Lov na divlju ovcu’’, ’’Norveška šuma’’, ’’Igraj, igraj, igraj’’, ’’Južno od granice, zapadno od sunca’’ i knjige priča ’’Hronika ptice koja navija sat’’, ’’Sputnik ljubav’’, ’’Kafka na obali mora’’, ’’1Q84’’, ’’Bezbojni Cukuru Tazaki i njegove godine hodočašća’’.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Gale proslavlja 65. rođendan sa velikim planovima za Old Timer Fest

Legendarni muzičar Goran Šepa, frontmen grupe Kerber, danas je...

U poljima lavande u Tamnjanici predstavljena dela srpskog viteza vajarstva

Osamnaest skulptura Nebojše Savovića krajem juna izloženo je na...

CircleArt festival: 0 posto otpada – 100 posto kulture

Udruženje za prirodu i društvo Multivox pokreće novi festival...

40 godina posle: Sećanje na novi talas i generaciju bez budućnosti

Dve godine nakon Beograda, Ljubljane i Zagreba i Niš...

Najnovije