Zbog oca Dionisija Manastir u Lipovcu poznat u svetu

Na obroncima Leskovika koji je u sastavu planinskog masiva Rtanj, na samo nešto više od 20 kilometara od Aleksinca, u ataru sela Lipovac nalazi se jedan od najpoznatijih manastira u Srbiji.

Po selu je i dobio ime – Lipovački manastir. Za meštane je oduvek Manastir Svetog Stefana, iako je svetinja posvećena Preobraženju Gospodnjem.

Poklonici odlaze često u Manastir ne samo zato što je spomenik od kulturnog značaja već zbog starešine oca Dionisija Pantelića koji je u Lipovac došao 1974. godine blagoslovom episkopa niškog dr Jovana Ilića.

Otac Dionisije; Foto Eparhija niška
Otac Dionisije; Foto Eparhija niška

„Otac Dionisije, arhimandrit, starešina manastira Sveti Stefan u Lipovcu je već četiri decenije i vernici dolaze zbog 40 svetih luturgija koje svakodnevno čita, 40 dana, otac Dionisije bilo za zdravlje ili pokoj duše. Čest gost mu je i patrijarh Irinej“, pričaju monahinje.

Otac Dionisije i patrijarh Irinej
Otac Dionisije i patrijarh Irinej; Foto: Eparhija niška

„Mnogi dolaze u Lipovac zbog molitva naročito za porod i imamo slučajeve da nam suprućnici i parovi javljaju i da su dobili blizance. Otac Dionisije je uvek tu da svakog sasluša i uteši da im pruži pomoć. Mnogi ga zovu i telefonom. Zbog duhovnog saveta oca Dionisija dolazili su ljudi iz raznih krajeva sveta i najčešće tražili pomoć kada im se dete izgubi ili ne razvija dobro. Sećam se majke koja je dovela svoje dete u manastir jer nije želelo da govori. Progovorilo je sa ocem Dionisijem kada ga je pitao kako se zove. Nerazgovetno je posle druženja sa ocem Dionisijem malo dete odgovorilo –  Andrej“, priča monahinja Nektarija.

Preobreženje Gospodnjeg u Lipovcu; Foto. Eparhija niška
Preobreženje Gospodnjeg u Lipovcu; Foto. Eparhija niška

Otac Dionisije je rođen u Riđevštici, kod Trstenika, opština Kruševac. Bio je iskušenik u manastiru Sveti Dimitrije u Divljani kod Bele Palanke, zamonašen 16. oktobra 1949. godine u istom manastiru.

Starešina Manastira u Lipovcu, arhimandrit Dionisije;
Starešina Manastira u Lipovcu, arhimandrit Dionisije; Foto: Eparhija niška

Rukopoložen u jerođakona na Malu gospojinu 1950. godine, a 5. novembra 1950. godine u Nišu rukopoložen u čin sveštenomonaha.

Premešten zatim u Naupare kod Kruševca za opslužioca lomničke parohije i sveštenoslužitelja u Nauparu, gde je proveo jedno kraće vreme. Od 1974. godine je u manastiru Sveti Stefan u Lipovcu.

Lopovački manastir
Lopovački manastir

Iznad današnjeg manastira, na steni Leskovik, nalazio se utvrđeni srednjevekovni Lipovački grad. Ovaj grad se pominje kao tvrđava Srpske despotovine, a zauzeo ga je 1413. godine Bajazitov sin Musa.

Današnji hram podignut je najverovatnje pre 1399. godine, kao pridvorna Crkva lokalnog velikaša, koji je vladao iz Lipovačkog grada.

Arheolog Marko Popović smatra, da je hram podignut u periodu između 1370. i 1375. godine, na temeljima starije nekropole iz X veka. Arheološka istraživanja su dokazala da je arhitektonska celina bila mnogo veća od današnjeg manastirskog kompleksa.

Celina je obuhvatala utvrđeni Lipovački grad, zamak i njegovu pridvornu, trikonhalnu Crkvu sa kupolom.

Ovaj velmoža, čije ime na žalost nije sačuvano, sahranjen je zajedno sa suprugom preminulom na porođaju i troje dece, uz bogate grobne priloge, u jugozapadnom delu Crkve.

Nedaleko od ovog hrama, krajem XIV veka podvizavao se prepodobni German Sinait. Kao što je poznato, u vreme kneza Lazara, mnoštvo monaha sa Svete Gore i iz Svete Zemlje, pod najezdom islama, došlo je u srednjevekovnu Srbiju.

Predanje kazuje da se prepodobni German Sinait nastanio na ovom mestu 1399. godine. Na portalu iznad ulaznih vrata u naos, ostalo je zabeleženo da je prepodobni German 1399. godine pridvornoj Crkvi dogradio i naslikao pripratu i na ovom mestu osnovao manastir, po opštežiteljnom ustavu Svetih Otaca Pravoslavne Crkve.

Pripratu je podigao i oslikao uz pomoć srpskih despota Stefana Lazarevića i njegovog brata Vuka, koji su manastiru darivali i vinograde. Zbog toga se u narodu odomaćio naziv Lipovačkog manastira kao manastira svetog Stefana, iako je on posvećen Preobraženju Gospodnjem. Krajem XV veka, manastirska Crkva je ponovo živopisana. Manastir se pominje u turskim defterima i skoro svim turskim popisima, kao manastir u kome borave monasi.

Prvo razaranje manastir je doživeo 1413. godine, kada je sultan Musa opustošio Lipovački grad. Manastir je brzo obnovljen, a nekoliko puta je lakše stradao od Turaka. Nakon oslobođenja Južnih krajeva 1878. godine, manastir je ponovo obnovljen.

U vreme igumana Josifa Živanovića 1869. godine podignut je manastirski konak, a 1883. godine na zapadnom delu hrama podignuta je visoka kula zvonara.

Veliku obnovu manastir je doživeo 1938. godine, kada je urađena fasada, a moldavski Rus Ivan Dikij ponovo oslikao čitavu unutrašnjost Crkve. Manji zaštitni radovi na arhitekturi manastirske Crkve obavljeni su 1953. godine.

Nakon Drugog svetskog rata, skoro sva imovina manastira je nacionalizovana, a monaški život u manastiru se ugasio. Obnovljen je 1974. godine, kada blagoslovom episkopa niškog dr Jovana Ilića u manastir dolazi otac Dionisije Pantelić.

1978. godine ispred manastira je podignuta česma, a 1982. godine podignut je oko manastira veliki kameni zid. 1996. godine započeta je izgradnja novog konaka, koji je u potpunosti završen i osvećen 2002. godine.

U novom konaku nalazi se paraklis svetog despota Stefana Lazarevića.

Paraklis je oslikala gospođa Radmila Luketić, akademski slikar iz Beograda, 2004. godine.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije