Švedska najodlučnija u borbi za ženska prava i rodnu jednakost

U 2020. godini, 38% osoba koje se vide ili čuju u švedskim medijima bile su žene, u poređenju sa 25% na globalnom nivou, odnosno 20 odsto u poređenju sa Srbijom. To znači da ukoliko bi se nastavilo ovom brzinom, rodna jednakost u vestima širom sveta, bila bi postignuta tek za 67 godina.

„Samo u društvu u kojem postoji pluralitet glasova koji učestvuju u dostupnoj i dinamičnoj javnoj sferi ima prostora za razvoj i unapređenje demokratije.“

Rodna ravnopravnost i zakonodavstvo

Veliki broj evropskih i svetskih studija godinama već ukazuje na rodne probleme u medijima, kako u pogledu zastupljenosti i prikazivanja u sadržaju, tako i na rodnu ravnotežu u zapošljavanju, upravljanju i vlasništvu u samom medijskom sektoru. Identifikovani su i problemi koje je donela sveopšta digitalizacija, a to se pre svega odnosi na govor mržnje usmeren prema ženama, posebno prema novinarkama i širenje dezinformacija.

Zbog toga su Fojo stručnjaci u saradnji sa Odsekom za novinarstvo, medije i komunikacije Univerziteta u Geteborgu, sproveli studiju „Rodna ravnopravnost i medijska regulativa“ mapirajući zakon i politiku (regulaciju i samoregulaciju) i identifikujući mere za promovisanje rodne ravnopravnosti u medijima i slobodu izražavanja žena.

Trenutno stanje u etru nije jedinstveno za sve medije, već je pre odraz normi i struktura u društvima, ocenjuju sagovornici portala Novinari Online Agneta Soderberg Jacobson i Jocke Niberg iz Instituta za medije Fojo u Stokholmu.

„Nivo rodne ravnopravnosti u medijima je u izvesnoj meri vezan za rodnu ravnopravnost u društvu u celini, posebno zakonodavstvu o rodnoj ravnopravnosti i rodnoj svesti uopšte u društvima. Studija pokazuje da bi poželjan metod za promovisanje rodne ravnopravnosti u medijima bio uspostavljanje odgovarajućih i efikasnih mehanizama samoregulacije ili koregulacije, koji se mogu promovisati kroz odgovarajuću medijsku politiku i zakone. Studija takođe daje opšte i detaljne preporuke o tome kako postići bolju rodnu ravnopravnost i bezbednost novinara“, kaže Agneta Soderberg Jacobson.

Agneta Soderberg Jacobson, Fojo media institut Stokholm; Foto: J. I. / Novinari Online

Švedski primer nesumnjivo pokazuje da se promena u pravcu rodne ravnopravnosti u medijima može desiti bez posebnih odredbi o rodnoj ravnopravnosti u zakonima koji se odnose na medije, već kao efekat opštih zakona o rodnoj ravnopravnosti i rastuće društvene svesti.

Naša sagovornica Agneta Soderberg Jacobson je viši savetnik i menadžer programa u Institutu za medije Fojo, a njena uža specijalnost je rodna ravnopravnost i raznolikost u medijima. Ona kaže da su sloboda izražavanja i rodna ravnopravnost fundamentalni za razvoj demokratskih društava.

„Trenutno vidimo i pretnje i dobitke u pogledu slobode govora i rodne ravnopravnosti. . Nedostaje znanje o tome šta je urađeno i koje mere bi mogle da deluju na očuvanju slobode izražavanja i rodne ravnopravnosti. Dok zapadne zemlje imaju obimnije mapiranje i praćenje, takve informacije još uvek nedostaju u mnogim zemljama globalnog juga“, kaže Soderberg Jacobson.

Studija je objavljena 2022. i pokriva instrumente politike usvojene na međunarodnom nivou do medijskih kuća u preko 100 zemalja. Paralelno sa globalnom studijom, razvijene su studije slučaja na uzorku zemalja u kojima je aktivan Institut Fojo: Jermenija, Bangladeš, Ruanda, Somalija, Švedska i Zimbabve. Analiza otkriva obrasce nedoslednosti između posvećenosti rodnoj ravnopravnosti u nacionalnim politikama i rodne ravnopravnosti u medijskim politikama i zakonodavstvu.

Rodna ravnopravnost u medijima

Žene kao novinarke i reporterke u ukupnom broju medijskih profesionalaca u svetu zastupljene su 40%, odnosno 51%. Evropski prosek je vrlo sličan i iznosi 41% novinarki i 53% prezenterki, dok sa druge strane postoji velika kontradiktornost na domaćem terenu. U Srbiji su žene kao radnice u medijima natprosečno zastupljene, čak 63%, dok je vidljivost žena u vestima jako niska, za 5% niža od svetskog proseka i za 8% od evropskog.

Ovi podaci deo su 6. globalnog medija monitoring projekta „Ko pravi vesti“ koji je sproveden 2020. godine i okupio je timove iz 116 zemalja. Projekat se organizuje na svakih pet godina od 1995. sa ciljem da se prati rodni jaz u medijskoj reprezentaciji i produkciji, kao i da se nalazi koriste za javno zagovaranje rodno ravnopravnijeg odnosa u medijima širom sveta.

Komentarišući ove podatke Jocke Niberg koji radi kao savetnik za praćenje i evaluaciju u Medijskom institutu Fojo kaže da Švedska, koja ima dugu tradiciju pokreta za ženska prava, ima visoke rezultate u merama rodne ravnopravnosti u medijima.

Jocke Niberg, Fojo media institut Stokholm; Foto: I. J. / Novinari Online

„U medijima globalno, gledajući proporcionalno dominiraju muškarci, ali povećava se i broj žena. Mi to beležimo kroz različite projekte koje radimo širom sveta sa Švedskom razvojnom agencijom SIDA i pratimo monitoring rodne jednakosti. Švedska je jedinstvena jer vodi feminističku spoljnu politiku tako da je naš posao da se u svakoj zemlji ispoštuje ravnopravnost izmedju muškaraca i žena, i to nije vezano samo za medije, već treba da pokriva sve oblasti u društvu. Ne može samo da se obraća pažnja na jednakost u medijima, a da su ostali delovi izuzeti, to sve mora da se radi zajedno. Ovde o rodnoj ravnopravnosti čitamo svaki dan, to je tema koja je dominantna, ali tako se i utiče na svest ljudi. Moramo da promenimo način razmišljanja i shvatimo da su ljudska prava iznad svega i da smo svi jednaki“, pojašnjava Jocke Niberg.

U skladu sa svojom misijom Institut za medije Fojo organizovao je tokom juna studijsko putovanje u Stokholm sa fokusom na poboljšanje uslova rada novinara u Istočnoj Evropi, Centralnoj Aziji, Kavkazu i Zapadnom Balkanu, u okviru programa koji podržava OEBS.  Među učesnicima bilo je 27 novinara, urednika i medijskih menadžera iz 10 zemalja (Ukrajina, Modavija, Jermenija, Gruzija, Kirgistan, Uzbekistan, Kosovo, Crna Gora, BiH i Srbija) koji su istraživali rad i praksu medijskih institucija i organizacija u Švedskoj (Svenska Dagbladet, Ekpressen i mediji javnog servisa, Švedska unija novinara…).

Kvinna till kvinna – Žene ženama

Kada govorimo o saradnji između švedskih organizacija i Zapadnog Balkana u domenu rodne ravnopravnosti veoma je važno prisustvo fondacije Kvinna till kvinna. Reč je o jednoj od vodećih svetskih organizacija koja od osnivanja 1993. godine brani ženska prava. Blisko sarađuju sa više od 100 lokalnih partnerskih organizacija u 20 država sa ciljem okončanja nasilja nad ženama, postizanja trajnog mira i zatvaranja rodnog jaza.

Više o radu i misiji fondacije Kvinna till kvinna za Novinari Online govorila je Jessica Poh-Janrell savetnica za zastupanje i članica švedske mreže za posredovanje žena, koju je imenovala vlada. Kao ekspertkinja radi na zatvaranju jaza u politici i implementaciji Agende za žene, mir i bezbednost zajedno sa lokalnim organizacijama za prava žena na Južnom Kavkazu, Zapadnom Balkanu, Bliskom istoku i nekoliko afričkih zemalja.

Jessica Poh-Janrell, Kvinna till kvinna Stokholm; Foto: J. I. / Novinari Online

„Mi smo od 90-tih, kada je na žalost došlo do građanskog rata, prisutni na prostoru Zapadnog Balkana. Od tada smo aktivni i u drugim područjima u svetu koja su pogođena ratovima sa ciljem da pomognemo ženama i ženskim organizacija u borbi za ostvarivanje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u svojim državama. To je naša misija“, kaže Jessica Poh-Janrell.

Borba za ženska prava nije završena

Kvinna till Kvinna podržava organizacije za prava žena na Zapadnom Balkanu i ima kancelarije u Beogradu, Sarajevu i Skoplju. Zajedno sa partnerskim organizacijama rade na sprečavanju rodno zasnovanog nasilja i podržavaju žrtve i preživele. Zalažu se za mir, pomirenje i prava manjina, kao i da uvođenje rodne ravnopravnosti bude deo puta zemalja ka članstvu u EU.

„Može se reći da poslednjih 20 godina dolazi do pomaka napred u pogledu rodne ravnopravnosti, na prostoru Zapadnog Balkana, ali u isto vreme ima i nazadovanja. Razvoj ne ide samo u jednom pravcu, više je to „napred-nazad“. Doneto je mnogo konvencija, međunarodnih dogovora i zakona o pravima žena, na globalnom nivou, stiče se utisak da je ta oblast važna svakoj od država, politički lideri se slažu da mora doći do jednakosti, ali … Onda imamo razdor, polarizaciju… Na primer za vreme Trampa bilo je jasno da SAD ide unazad. Pitanje abortusa i odluka Vrhovnog suda da ukine to pravo ženama. Ko je pre 10 godina očekivao da će se tako nešto desiti? Tu si neki drugi lideri koji su protiv ženskih prava i rodne ravnopravnosti u Evropi i svetu. Puno je razloga za brigu. Sa druge strane Švedska je oduvek ponosna na politiku rodne ravnopravnosti i zaštite ženskih prava koju vodi i zato što je predana spoljnoj feminističkoj politici. I srećni smo što mnogi slede naš primer“, kaže Poh-Janrell.

Foto: J. I. / Novinari Online

Naša sagovornica upozorava da nas u budućnosti čeka borba kako bi žene zadržale svoja prava.

„Došlo je vreme da ženske organizacije naprave nove korake kako bi se izborile za neka nova prava. Ne smemo da se vraćamo unazad i važno je da to shvatimo. Jer ako se samo malo opustimo i ne budemo oprezne, prava nam lako mogu biti oduzeta. Ovo je ekstremno važan momenat u društvu, zato treba da su nam oči širom otvorene i da se ništa ne prepušta slučaju“, zaključuje Poh-Janrell.

U okviru regionalnog programa „Jačanje ženskih prava, učešća i uticaja na Zapadnom Balkanu za period 2015–2020.“ radilo se na jačanju zagovaranja zasnovanog na dokazima koji je finansirala Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju Sida. Fondacija Kvinna till Kvinna je u sklopu projekta predstavila izveštaj „Ženska prava na Zapadnom Balkanu“ koji služi kao referentna publikacija i vremenski uporedni pregled za ženska prava i uticaj u šest područja Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Crna Gora, Republika Severna Makedonija, Albanija i Kosovo) koje žele da pristupe EU.

Tri oblasti koje su uključene u istraživanje su žene u politici, rodno zasnovano nasilje i situacija u kojoj se nalaze braniteljke i branitelji ženskih ljudskih prava, jer su to prioritetne oblasti za unapređivanje ženskih prava.

*Članak je deo projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije