Orao krstaš, stepski soko i beloglavi sup na ivici izumiranja u Srbiji

Srbija ima samo tri gnezdeća para orla krstaša, ptice koju je stavila na svoje nacionalne simbole, izjavio je za FoNet predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Slobodan Knežević i upozorio da su potrebne stotine godina da bi se vratio toliki broj gnezdećih parova da ne bi bilo bojazni od njegovog nestajanja.

On je podsetio da je u Srbiji do pre nekoliko godina postojao samo jedan gnezdeći par orla krstaša, dok sada postoje tri para, a da su u međuvremenu bile četiri uspešne sezone parenja.

„To je neka nada u oporavak te populacije. To svakako nije stanje koje je bezbrižno, ali imamo neku nadu da će se populacija oporaviti“, istakao je Knežević.

Prema njegovoj proceni, kada bi Srbija svake godine dobijala po jedan gnezdeći par orla krstaša, bilo bi joj potrebno 100 godina kako ne bi postojala zabrinutost.

On je naglasio da susedna Mađarska ima više stotina gnezdećih parova orlova krstaša i ocenio da je u Srbiji nestanku populacije orlova krstaša doprineo čovek. Pre svega, kako je objasnio, nebrigom o njegovom staništu koje se znatno smanjilo, jer se orlovi gnezde u hrastu lužnjaku i topolama, na kojima krstaši mogu da smeste svoja teška gnezda, što je bio slučaj u Vojvodini gde su se gnezdili.

Smanjenjem staništa, nestalo je i životinja kojima se orlovi krstaši hrane. Pored toga, tu je i trovanje životinja koje prave štetu poljoprivrednicima, pa se dešava i da ptice grabljivice pojedu tu zatrovanu hranu, ukazao je Knežević.

Prema njegovim rečima, „tu je i krivolov, tako što je neko poželeo da ima trofej orla krstaša prepariranog u svom domu ili kafani“.

Pored orla krstaša, ugroženi su i stepski soko i beloglavi sup, koji živi u specijalnom rezervatu prirode Uvac, ali i velika droplja, najteža ptica letačica Evrope, čijih samo desetak primeraka živi u rezervatu, napomenuo je Knežević.

Kada je reč o opštem stanju po pitanju ptica u Srbiji, on je istakao da Srbija ima bogatu faunu ptica, ali da nedostaje razumevanje da bi tu faunu trebalo sačuvati. Ponovo je, pri tome, pomenuo velike probleme, poput krivolova, trovanja, hvatanja, trgovine i stradanja ptica na električnim vodovima koji nisu prilagođeni za to da ne ugrožavaju živi svet u njihovoj neposrednoj blizini.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije